Glavna stranica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Hr logo c.png Dobro došli na Wikipediju
na hrvatskom jeziku.
Trenutačno uređujemo 218.199 članaka.
Glazba
Glazba
Povijest
Povijest
Nogomet
Nogomet
Zemljopis
Zemljopis
Hrvatska
Hrvatska
Životopisi
Životopisi
Kemija
Kemija
Likovna umjetnost
Likovna umjetnost
Svi portali
Svi portali

Izabrani članak

Velika sovjetska enciklopedija

Velika sovjetska enciklopedija (rus. Большая советская энциклопедия, БСЭ) najpoznatija je i najpotpunija sovjetska enciklopedija. Jedna je od najvećih enciklopedija na ruskome jeziku. Izdavao ju je Sovjetski Savez u razdoblju između 1926. i 1978. godine. Od 2002. godine enciklopedijski podatci djelomično su uključeni u kasniju Veliku rusku enciklopediju u ažuriranome i ispravljenome obliku. Autori Velike sovjetske enciklopedije tvrdili su da je „prva marksističko-lenjinistička enciklopedija za opću namjenu“.

Ideja Velike sovjetske enciklopedije nastala je 1923. godine u Gosizdatu (rus. Госиздат) na inicijativu Ota Juljeviča Šmidta, člana Ruske akademije znanosti, koji je također bio tadašnji predsjednik Gosizdata.

Velika sovjetska enciklopedija tiskana je u tri izdanja:

  • Prvo izdanje (1926.1947.) sastojalo se od 65 svezaka te dodatnoga sveska o Sovjetskome Savezu. Prvo izdanje imalo je oko 65.000 članaka.
  • Drugo izdanje (1949.1958.) sastojalo se od 49 svezaka u abecednome redu, jednoga o Sovjetskome Savezu i jednoga dodatnoga sveska. Tiskan je i indeks bez broja sveska (1960.). Drugo izdanje imalo je oko 100.000 članaka.
  • Treće izdanje (1969.1978.) sastojalo se od 30 svezaka. Dvadeset i četvrti svezak bio je tiskan u dvije knjige, od kojih je druga o Sovjetskome Savezu. Tiskan je i indeks bez broja sveska (1981.). Treće izdanje imalo je 95.279 članaka.

Novosti

Zagrebačka katedrala oštećena u snažnom potresu koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020. godine.
  • 22. svibnja — U Kninu je predstavljen prijedloga zakona o proglašavanju Dinare parkom prirode koji bi obuhvatio masiv Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja uz Cetinu (Hrvatačko, Paško i Vrličko).
  • 22. svibnja — U organizaciji Udruge specijalne jedinice policije iz Domovinskog rata Ajkula, u Rizvanuši pokraj Gospića obilježen je Dan sjećanja na velebitske junake, uz nazočnost predstavnika državnog vrha Republike Hrvatske.
  • 22. svibnja — Ministrica poljoprivrede Marija Vučković u pratnji župana dubrovačko-neretvanskog Nikole Dobroslavića te saborskog zastupnika Branka Bačića, gradonačelnika i načelnika s područja Neretve otvorila poduzetničko-proizvodni impulsni centar u Pločama.
  • 21. svibnja — Malo prije 02:00 zabilježen je potres magnitude 5,8 stupnjeva u središnjem dijelu Sredozemnog mora, a podrhtavanje tla osjetilo se i u 846 kilometara od epicentra udaljenom Dubrovniku.
  • 20. svibnja — U 20 sati i 28 minuta seizmografi Seizmološke službe zabilježili su slab potres s epicentrom u Zagrebu nedaleko od Markuševca. Magnituda potresa iznosila je 2,0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru II-III stupnja EMS ljestvice.
  • 19. svibnjaElektroničko izdanje knjige Marijana Lipovca i Franje Vondračeka "Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj", u kojoj se cjelovito obrađuje oko stotinu osoba iz Hrvatske koje su živjele ili danas žive u Češkoj, dostupno je na mrežnoj stranici Hrvatsko-češkog društva.

Na današnji dan

23. svibnjaimendani: Željko

Ante Starčević


Nedavni dani: 22. svibnja21. svibnja20. svibnja

O Wikipediji

Wikipedija na hrvatskome jeziku osnovana je 16. veljače 2003.

Ostali projekti Wikimedije

Commons-logo.svg Zajednički poslužitelj
Multimedijalno skladište
Wikisource-logo.svg Wikizvor
Dokumenti u javnom vlasništvu
Wikiquote-logo.svg Wikicitat
Zbirka citata
Wikibooks-logo.svg Wikiknjige
Udžbenici u javnom vlasništvu
Wikispecies-logo.svg Wikivrste
Popis vrsta
Wikinews-logo.svg Wijesti
Izvor vijesti
Wiktionary-logo.svg Wječnik
Višejezični rječnik
Wikimedia Community Logo.svg Meta-Wiki
Koordinacija svih projekata